INVESTICIONI DESANT NA GRENLAND: Za koje milijardere je Trampov mig bio dovoljan da počnu da ulažu

Предраг Стојковић
Predrag Stojković

12. 01. 2026. u 16:40

SAMO nekoliko meseci nakon što je američki predsednik Donald Tramp prvi put izrazio interesovanje da Sjedinjene Države eventualno preuzmu kontrolu nad Grenlandom, neki od najbogatijih ljudi na svetu – uključujući Džefa Bezosa, Bila Gejtsa i Majkla Blumberga – počeli su da strateški ulažu u ovo ostrvo bogato mineralima.

ИНВЕСТИЦИОНИ ДЕСАНТ НА ГРЕНЛАНД: За које милијардере је Трампов миг био довољан да почну да улажу

Foto: Profimedia

Džon Bolton, Trampov bivši savetnik za nacionalnu bezbednost tokom njegovog prvog mandata – a sada istaknuti politički neprijatelj – rekao je za "Forbs" da je Tramp prvi put pričao o kupovini Grenlanda krajem 2018. godine, rekavši da je "jedan istaknuti biznismen koga je poznavao predložio da SAD kupe Grenland". Kasnije je otkrio da je to bio milijarder Ronald Lauder, naslednik bogatstva Este Lauder i finansijer Trampove kampanje.

Lauder je od tada, prema pisanju danskih novina "Politiken", investirao u lokalnu grenlandsku kompaniju za flaširanje vode u suvlasništvu Jergena Vevera Johansena, predsednika vladajuće stranke Sijumut u Nuku i supruga grenlandske ministarke spoljnih poslova Vivijan Mocfeldt. Takođe, uključen je i u planove za izgradnju hidroelektrane na najvećem jezeru na Grenlandu preko kompanije Greenland Development Partners, konzorcijuma sa sedištem u Delaveru koji poseduje udeo u kompaniji Greenland Investment Group, na čijem je čelu bivša zamenica državnog sekretara SAD Žozet Širan.

Foto oruzjeonline.com

Džef Bezos, Bil Gejts i Majkl Blumberg – svi su od 2019. godine investirali u kompaniju Kobold Metals, koja se bavi istraživanjem retkih minerala. Dok je Sem Altman, generalni direktor kompanije "OpenAI" investirao 2022. godine. Piter Til, jedan od najuticajnijih ljudi američke tehnološke i političke elite, suosnivač "Pajpala" i "Palantira" finansirao je početkom 2021. godine startap "Praksis", koji ima za cilj da izgradi tehnološki napredni "grad slobode" na ostrvu.

Tramp je početkom prošle nedelje intenzivirao izjave o preuzimanju kontrole nad ostrvom kao pitanju "nacionalne bezbednosti", a novinarima je, samo nekoliko dana posle intervencije u Venecueli, poručio: "Potreban nam je Grenland."

Odbijanje savetnika Bele kuće Stivena Milera da isključi vojnu intervenciju tokom intervjua za Si-En-En dodatno je rasplamsalo vatru, što je navelo evropske lidere da izdaju zajedničko saopštenje u znak podrške suverenitetu Grenlanda. Državni sekretar Marko Rubio i predsednik Predstavničkog doma Majk Džonson su posle toga izjavljivali da vojna akcija nije ozbiljna mogućnost.

Ilon Mask je, takođe, javno više puta izrazio podršku američkoj aneksiji Grenlanda.

-Ako narod Grenlanda želi da bude deo Amerike, što se nadam da želi, bio bi dobrodošao, napisao je Mask na Iksu prošlog januara.

Mark Jakobsen, vanredni profesor na Kraljevskom danskom odbrambenom koledžu smatra da Lauderove investicije verovatno neće imati neki naročit ekonomski značaj.

-Ono što je ovde važno jeste bliska veza sa donosiocima odluka na Grenlandu. Radi se o strategiji i preuzimanju kontrole, ukazuje Jakobsen.

On je za "Forbs" rekao da je američko prisustvo na Grenlandu primetno povećano poslednjih nekoliko godina, delimično zbog novih direktnih letova između Njujorka i prestonice Nuk.

"Na Grenlandu ima više Amerikanaca nego ikada ranije... Teško je razdvojiti turiste od onih koji su zainteresovani i za 'strateške investicije'", kazao je Jakobsen.

(rt.rs)

BONUS VIDEO - PATROLA SA PUTNICIMA, NA BRZOJ PRUZI, OD BEOGRADA DO SUBOTICE: "Vožnja deluje gotovo neprimetno"

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

OVO JE BILA TEŠKA LEKCIJA: Šta se desilo s Bikovićevom bivšom nakon što se OSUĐENA zbog droge?