DA LI ĆE SRPSKA PRIVREDA PREŽIVETI ENERGETSKE UDARE KOJI STIŽU 1. JANUARA? Rampa za gas, CBAM i nove kvote za čelik

В.Н.

30. 10. 2025. u 19:00

Od 1. januara 2026. godine Srbiju očekuje niz udara koji mogu ozbiljno ugroziti njenu energetsku i industrijsku bezbednost. Nakon što je Savet EU usvojio nacrt zabrane uvoza ruskog gasa, na domaću ekonomiju se nadvija još jedan ozbiljan problem – CBAM, prekogranična taksa na emisiju ugljen-dioksida, koja će pogoditi ključne industrijske grane: čelik, aluminijum, cement, đubrivo i proizvodnju električne energije.

ДА ЛИ ЋЕ СРПСКА ПРИВРЕДА ПРЕЖИВЕТИ ЕНЕРГЕТСКЕ УДАРЕ КОЈИ СТИЖУ 1. ЈАНУАРА? Рампа за гас, ЦБАМ и нове квоте за челик

Foto Shutterstock

Struka upozorava da kombinacija ovog opterećenja sa ranijim sankcijama NIS-a i visokim carinama na izvoz čelika predstavlja „Dan D“ za srpsku privredu. Fiskalni savet u svojoj analizi ističe da će zbog sporog usklađivanja sa klimatskim ciljevima EU i Pariskim sporazumom, Srbija teško ostvariti ciljeve smanjenja emisija gasova staklene bašte do 2030. godine.

Profesor Blagoje Paunović iz Fiskalnog saveta upozorio je da će trošak ugljenične takse za izvoznike energetskih i industrijskih proizvoda dostići i do 250 miliona evra. Najveći udar odnosi se na EPS, koji generiše četiri petine ovog troška.

- Prosečna cena megavat-sata u izvozu, koja sada iznosi oko 100 evra, uz ovu taksu skočiće na 160 evra. Naše procene pokazuju da će samo za izvoz električne energije troškovi CBAM-a dostići oko 200 miliona evra. Srpski proizvođači su dodatno opterećeni jer je emisija gasova u našoj zemlji 15–20% veća nego u EU, a kod proizvodnje struje čak tri do četiri puta veća - istakao je Paunović.

Danko Brčerević, glavni ekonomista Fiskalnog saveta, dodaje:

- Iako EPS izvozi samo 10% svoje proizvodnje u EU, to tržište je od ključnog značaja. CBAM će izvoz učiniti neisplativim, što može smanjiti profitabilnost i preti da Srbiju pretvori u izolovano energetsko ostrvo u Evropi.

Moguća rešenja: sopstvena proizvodnja energije i pregovori sa EU

Struka navodi da postoji mogućnost izuzeća od CBAM takse kroz uvođenje sistema trgovine emisijama (EU ETS), ali bi to dugoročno bilo finansijski mnogo skuplje. Fiskalni savet procenjuje da bi uvođenje EU ETS-a moglo generisati trošak od čak 3 milijarde evra godišnje do 2030. godine, dok bi domaći porez na električnu energiju zahtevao poskupljenje struje za više od 50%.

- Kompanije traže spas u sopstvenoj proizvodnji energije, što bi smanjilo troškove i emisije štetnih gasova. Međutim, za to su potrebne promene u zakonodavstvu, posebno olakšavanje korišćenja neopasnog komunalnog otpada za proizvodnju energije - ističe Paunović.

Stručnjaci naglašavaju da je problem u rigidnim propisima koji zabranjuju uvoz RDF-a – goriva dobijenog preradom otpada – dok je u EU ova praksa standard. NALED u svojoj analizi preporučuje liberalizaciju uvoza alternativnih goriva, podsticanje proizvodnje iz obnovljivih izvora i zabranu izvoza otpada koji se može preraditi u Srbiji.

Sa samo dva i po meseca do početka primene CBAM-a i zabrane ruskog gasa, stručnjaci upozoravaju da je vreme za hitne zakonodavne izmene i pregovore sa EU. Cena neusaglašenosti bi mogla biti enormna – ne samo za industriju, već i za celu energetsku sigurnost zemlje.

BONUS VIDEO - DVA LICA SRBIJE: Jeste li za Srbiju koja gradi i radi ili onu koja se sukobljava i ruši?

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

MOJ EMOTIVNI ĐOLE Saška Veselinov uhvatila muža dok plače