NEMAČKA PRAVILA ZA SRPSKE FIRME: Dobavljači velikih firmi moraće da prilagode ekološke standarde
SRPSKA preduzeća, koja su dobavljači velikih nemačkih kompanija, očekuju od svojih kupaca detaljna objašnjenja kako da ispune nova pravila. U Nemačkoj od početka ove godine preduzeća sa više od 3.000 zaposlenih moraju u proizvodnim procesima da ispoštuju ekološka, ali i pravila iz oblasti zaštite ljudskih prava. Isto, međutim, važi i za njihove dobavljače. Za srpske kompanije, kako se čini, problem bi mogao da bude u delu strogih zahteva po pitanju zaštite životne sredine.
Foto Tanjug
U Srbiji ukupno 3.000 preduzeća posluje sa nemačkim firmama. Nisu sva pogođena ovim propisima, jer ne važe za izvoznike finalnih proizvoda. Ove godine se tiče samo onih koji posluju sa firmama brojnijim od 3.000 ljudi, a od sledećeg januara prag će se spustiti na 1.000 zaposlenih.
- Velike kompanije, koje duže rade sa nemačkim partnerima već znaju o čemu se radi - objašnjava Tanja Lindel iz Privredne komore Srbije. - Važno je da za kompanije koje ne ispune te uslove, to nije eliminacioni faktor. Zakon propisuje da se uradi analiza rizika, uspostavi sistem menadžmenta rizika i da se radi na rešavanju stvari. Sada i nemačke firme ispituju svoje procedure i očekuje se da polovinom godine pošalju uputstva dobavljačima. Naše kompanije mogu delimično da se prilagode, ali tek kada dobiju smernice, koje će stići polovinom godine.
Za domaće kompanije deo o ljudskim pravima neće biti sporan, jer je i Srbija potpisnica svih ključnih deklaracija. Problem bi mogle da imaju u pogledu ograničene emisije ugljen-dioksida i to prilikom proizvodnje, ali i prilikom transporta.
- Uskoro će i ostale evropske zemlje uvesti to pravilo, Nemačka je samo prva - kaže Dragoljoub Rajić iz Mreže za poslovnu podršku. - Ovim zakonom su pogođene nemačke veće kompanije koje rade u Srbiji i domaće koje nešto proizvode za njih. Moraju da dokažu kako su proizvedene sirovine iz ugla emisije ugljen-dioksida. Znači da je problem i upotreba dizela i struje, koja se dve trećine proizvodi iz uglja. To bi moglo da znači da će te firme morati da potpisuju ugovore sa "Elektroprivredom Srbije" i kupuju samo struju iz obnovljivih izvora. Moraće da koriste i mašine koje ne stvaraju emisiju ugljen-dioksida. Najveći problem je transport. Železnica je ekološki prihvatljiva, ali za naše firme je ona nekonkurentna. Transport traje mnogo duže. Naše procene su da bi troškovi prilagođavanja čitave privrede, u narednih pet do osam godina, mogli da budu između tri i 3,5 milijardi evra.
S. BULATOVIĆ
HELP DESK
PRIVREDNA komora Srbije upravo je iz ovog razloga pokrenula "help desk" telefon na koji mogu da se obrate za savet sve firme koje imaju dilemu na ovu temu. Ista stvar već nekoliko godina funkcioniše i u Nemačkoj. Srpske firme se još ne javljaju u velikom broju. Većina čeka detaljna uputstva koja će im polovinom godine stići od nemačkih partnera.
Breakfast Buffet svakog dana od 10:00 do 12:30
ZAPRATI I REZERVIŠI SVOJE MESTORestoran Miya Galerija
Breakfast Buffet svakog dana od 10:00 do 12:30
ZAPRATI I REZERVIŠI SVOJE MESTOPreporučujemo
NIJE MALINA, ALI ISTE JE BOJE: Srbija u samom svetskom vrhu po izvozu jedne voćke
18. 07. 2026. u 17:52
PAZITE KAKO PRELAZITE ULICU: Pešacima kazna 40.000 dinara ako načine ovaj prekršaj
18. 07. 2026. u 17:26
Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi
SVE KLjUČA OKO FOKLANDSKIH OSTRVA: Argentinski predsednik poslao poruku koja će razbesneti Britance
PREDSEDNIK Argentine Havijer Milej izjavio je da je njegova vlada "svakim danom sve bliže" povratku suvereniteta nad Foklandskim ostrvima, produbljujući diplomatski spor izazvan politički obojenim slavljem reprezentacije Argentine nakon pobede nad Engleskom na Svetskom prvenstvu ranije ove sedmice, piše briselski portal Politiko.
17. 07. 2026. u 14:37
NOVA FAZA SUKOBA NA BLISKOM ISTOKU: Iran prvi put direktno napao ovu zemlju!
IRAN je saopštio da je u petak izveo nove napade na američke objekte na Bliskom istoku, uključujući i prvi direktan napad u Siriji, nakon šeste uzastopne noći američkih udara na iranske vojne objekte.
17. 07. 2026. u 12:51
KATASTROFA Koliko Ukrajina sada ima stanovnika - a koliko ih je bilo pre rata: brojevi zastrašujući, nema ljudi za obnovu zemlje
NA teritoriji pod kontrolom Kijeva ostalo je između 22 i 25 miliona stanovnika, dok ratni gubici, masovno iseljavanje, nizak natalitet i ubrzano starenje stanovništva guraju Ukrajinu ka demografskoj krizi koja bi mogla iz temelja da promeni nacionalnu, ekonomsku i društvenu strukturu zemlje, piše „Azija tajms”.
16. 07. 2026. u 19:23
Komentari (0)