SVE O UZGOJU KAMILICE: Isplativija od kukuruza i pšenice

BAVANIŠTE je mesto u južnom Banatu, na teritoriji opštine Kovin koja pripada južnobanatskom okrugu Vojvodine. Prema popisu iz 2011. godine, u Bavaništu živi 5820 stanovnika. Osnovna privredna grana je poljoprivreda, a najvažnija delatnost je ratarska proizvodnja, uključujući i uzgoj lekovitog bilja među kojem je i kamilica.

СВЕ О УЗГОЈУ КАМИЛИЦЕ: Исплативија од кукуруза и пшенице

Foto: Bernd Kelichhaus / Alamy / Profimedia

U Bavaništu su o proizvodnji ove lekovite biljke, novinari "Agromedije", razgovarali sa Tomislavom, koji pored kamilice, gaji paradajz, papriku i mladi krompir.

Za kamilicu kaže da je znatno isplativija od uzgoja kukuruza i pšenice. Ipak, potrebna su i veća ulaganja, pogotovo kada je reč o radnoj snazi.

Kamilica se seje kao pšenica

Kamilica nije višegodišnja biljka, već se seje svake godine.

- Setva je u septembru, između Male Gospojine i Velike Gospojine. Seje se kao pšenica, prvo se gazi sa traktorima, točak do točka, a onda se seje sa sejalicom za žito. Nema zatrpavanja. 

Tomislav kaže da seme nabavlja od lokalnih proizvođača, a da prinos zavisi od godine.

- Bere se samo cvet. Posle ide u sušaru i onda na dorađivanje - dodao je on.

Na ovaj način, Tomislav dobija oko 2000kg obranog cveta. I ističe da je bolje gajiti kamilicu krupnijeg cveta.

Ova lekovita biljka svoju primenu je našla u čajevima, kozmetici, lekovima i kao takva zaista je isplativa.

Uzgoj kamilice - šta treba znati

Kamilica se prvi put bere krajem aprila ili tokom maja, kada su cvetovi najkrupniji i sadrže najveću količinu etarskog ulja. Iako može cvetati tokom cele godine, upravo prolećna berba daje najkvalitetniji prinos.

Optimalan trenutak za žetvu je kada je oko 70% cvetnih glavica zrelo. Berba se obavlja rano ujutru, dok je još sveže, jer toplota brzo pogoršava kvalitet cveta. Uobičajen razmak između berbi je 4–5 dana, a prinos u narednim berbama je manji.

Od hektara pod kamilicom se može dobiti oko 3.500 kilograma svežih, odnosno 400 do 700 kilograma suvih cvetova. Za proizvodnju etarskog ulja koristi se cvet u punom cvetanju, a prinos ulja iznosi 0,3 do 0,5 kg po hektaru.

Najvredniji deo biljke je cvet, pri čemu se klasifikuje po dužini peteljke. Čiste glavice bez peteljki su najkvalitetnije, dok one sa dužom peteljkom spadaju u nižu klasu i uglavnom se koriste za destilaciju. 

Najbolje uspeva u umerenoj klimi, pri temperaturama od 20 do 25 stepeni, ali klija već na 6 stepeni. Dobro podnosi sušu, mada u fazi klijanja traži svetlost i vlagu. Ne odgovaraju joj rastresita, krečnjačka tla, dok na plodnim, neutralnim ili blago alkalnim zemljištima daje najbolji prinos.

Potrebno je 3 do 4 kg semena po hektaru, koje se često meša sa neutralnim nosačem da bi se ravnomerno rasporedilo. Seme ne sme biti prekriveno zemljom i obavezno se valja nakon setve. Setva se obavlja do februara, ili u septembru. Seme ostaje klijavo dve do tri godine.

U proleće je važno obaviti prihranu, prilagođenu potrebama useva i prethodnoj primeni đubriva. Nakon berbe, kamilica može da se regeneriše ako se preostale biljke ostave da prirodno bace seme, a parcela se obavi teškom drljačom.

Ipak, gajenje kamilice u istoj monokulturi tokom više godina smanjuje prinos i kvalitet, pa se preporučuje plodored, sa žitima ili krompirom kao dobrim predusevima.

(Agromedia)

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi

Komentari (0)

Fondacija Meridian obradovala 100 dece sa Kosova i Metohije na F4 Meridianbet KLS