Zašto je naše povrće traženo u svetu: Povrtari Srbije osvajaju svetska tržišta - Evo šta obožavaju i uvoze Nemci

SRBIJA godišnje izveze oko 130.000 tona povrća, a najviše preko granice ide ono zamrznuto, pa onda svež crni luk, šargarepa, krastavci i kornišoni i u manjoj meri paradajz i paprika, rečeno je „Dnevniku“ u Udruženju za poljoprivrednu i prehrambenu industriju Privredne komore Srbije.

Зашто је наше поврће тражено у свету: Повртари Србије освајају светска тржишта - Ево шта обожавају и увозе Немци

Foto Pixabay free images

Od zamrznutog povrća najviše se na drugim tržištima prodaju pečurke, paprika, mešano povrće, kukuruz šećerac i grašak. Krompir i svež paradajz najviše odlazi u Crnu Goru, a naš svež paradajz naveliko izvozimo i u Mađarsku. Domaći zamrznuti kukuruz šećerac kupuju u Iraku, Belgiji i Francuskoj, a lubenice Nemci i Česi. Belgijanci i Nemci od nas kupuju i zamrznutu papriku.

Nemačko tržište snabdeva se na ovdašnjem tržištu i svežim kornišonima, koji se u Nemačkoj prerađuju. Godine 2024. kornišoni sa 150 hektara u opštini Žabalj, sa prosečnim prinosom od 23 tone po hektaru (3.450 tona), završili su u nemačkim teglama.

Zamrznuti grašak prodajemo u Hrvatsku, Severnu Makedoniju i Bosnu i Hercegovinu, koja od nas kupuje i svežu papriku. Šargarepu izvozimo u Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Bugarsku. Najveći proizvođači šargarepe na Balkanu su povrtari iz Begeča, nadomak Novog Sada. Sa oko 600 hektara svake godine prodaju u izvoz 20.000 tona šargarepe.

Jedan naš profesionalni proizvođač crnog luka kazao je za „Dnevnik“ da će prodati celokupnu godišnju proizvodnju od 450 tona u Albaniju i BiH, dok njegov poslovni partner iz Drača, u Albaniji, godišnje kupi iz Srbije od 6.000 do 7.000 tona ovog povrća.

– To je izvoz samo jednog domaćeg povrtara i jednog inostranog veletrgovca, a ima još naših povrtara-izvoznika i velikih kupaca iz Albanije, kao i iz bivših jugoslovenskih republika koji trguju crnim lukom sa naših njiva – napominje sagovornik „Dnevnika“.

Nedostižni u proizvodnji začinske paprike su povrtari iz opštine Bački Petrovac. Ove sezone imali su čak 4.000 tona paprike za poznate domaće kupce i jednog stranog prerađivača iz Hrvatske. Više od 90 odsto te proizvodnje se izveze, a svega desetak posto ostane domaćem tržištu.

Po rečima docenta dr Đorđa Vojnovića s Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu, povrća imamo dovoljno za domaće potrebe i za izvoz.

– Srbija ostvaruje znatan izvoz povrća, ali je u ukupnim bilansima i dalje prisutan veći uvoz, naročito plodovitog povrća, posebno u zimskom i ranoprolećnom periodu. To ukazuje da problem nije u kvalitetu domaće proizvodnje, već u organizaciji tržišta, skladištenju i ugovrenom plasmanu – istakao je docent dr Vojnović i dodao:

– Naše povrće je traženo na stranim tržištima, pre svega zbog visokog kvaliteta, koji se ogleda u većem sadržaju bioakitivnih jedinjenja, dobrom ukusu i aromi i mogućnosti dužeg čuvanja. Uz to, domaći povrtari imaju ustaljenu praksu klasiranja i pakovanja proizvoda u skladu sa domaćim i međunarodnim standardima, što je važno za izvozna tržišta. Zemlje EU i CEFTA regiona do sada su najveći kupci povrća iz Srbije. U poslednje vreme raste i interesovanje pojedinih azijskih tržišta za domaće povrće, posebno za hladno prerađeno.

U višegodišnjem proseku, povrće se u Srbiji gaji na 110.000–120.000 hektara, od čega je 5.000–6.000 hektara proizvodnja u zaštićenom prostoru, u okviru koje je 3.000 hektara privremenog zaštićenog prostora. Na ovim površinama dobije se oko 1,2 miliona tona povrća, uz dodatnih približno 400.000 tona proizvedenih u baštama i okućnicama.

(Dnevnik)

BONUS VIDEO: 

Pogledajte pored kojih lekovitih biljaka prolazimo skoro svaki dan?

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi

OBJAVLJENE TAČNE ADRESE U EU: Nemačka glavna baza za proizvodnju oružja za Ukrajinu Čeka se reakcija Moskve

OBJAVLjENE TAČNE ADRESE U EU: "Nemačka glavna baza za proizvodnju oružja za Ukrajinu" Čeka se reakcija Moskve

NEMAČKA je praktično postala glavna industrijska baza ukrajinskog vojno-industrijskog kompleksa u ratu protiv Rusije, a upravo Berlin stoji iza terorističkih napada na ruske civilne ciljeve, rekao je lider pokreta „Druga Ukrajina“ Viktor Medvedčuk. Istovremeno, on je otkrio adrese najvažnijih nemačkih kompanija koje proizvode oružje za Ukrajinu.

13. 07. 2026. u 12:47

Komentari (0)

TOS PROMOVIŠE LETOVANJE U SRBIJI: Kada detaljno upoznate naše prelepe planine, nema šanse da im odolite