BEKSTVO OD JASENOVCA: Pozadina sukoba oko posete delegacije EP izložbi o Jasenovcu u holu Narodne skupštine Republike Srbije

Филип Родић

25. 01. 2026. u 07:38

TOG kišnog jutra 22. aprila 1945. godine istočne kapije logora Jasenovac uz put prema Košutarici bile su nemarno pritvorene. Ustaške straže nalazile su se u bunkerima i u stražarskoj kuli na logorskom zidu.

БЕКСТВО ОД ЈАСЕНОВЦА: Позадина сукоба око посете делегације ЕП изложби о Јасеновцу у холу Народне скупштине Републике Србије

Foto Z. Jovanović

A onda, za njih potpuno nenadano, u 10 časova logoraš Ante Bakotić uzviknuo je "napred drugovi" i označio početak juriša iz smrti u život, svedočili su kasnije mnogi preživeli logoraši među kojima i Čedomil Huber, autor knjige "Bio sam zatočenik logora", i Savo Vlaketić.

Ante Bakotić bio je Hrvat iz Sinja, član Komunističke partije od 1939. godine, a jasenovački logoraš od 1942, kada je uhvaćen sa grupom partizana. Ubijen je u tom proboju, pogođen metkom iz ustaškog mitraljeza.

Potpuno mi je jasno zašto se neki poput evroposlanika Davora Iva Štira, čoveka prestižnog ustaškog pedigrea, stide Anta i ne bi želeli da vide komemorativnu izložbu postavljenu u holu Skupštine Srbije. Bizarno deluje što se Anta Bakotića stidi i poslanik koji zastupa Socijaldemokratsku partiju proisteklu iz one u kojoj je bio i za koju je život dao i Bikotić i koji bi s obzirom na to, da je živeo u vreme kada su Štirovi vladali Hrvatskom, i sam, najverovatnije, bio poslat u Jasenovac.

Bizarno bi ovo bilo u nekom normalnom svetu , ali u dana - šnjoj Evropi izgle - da da je nešto najnormalnije, kao što joj je normalno da jedan Jevrejin bude na čelu režima koji slavi nacistu Stepana Banderu, a stidi se Puškina. Uostalom, nije li i partiju kojoj pripada Štir osnovao čovek koji je bio partizanski general? Bilo bi bizarno da nije u Hrvatskoj došlo do nacionalnog pomirenja u okviru kojeg su partizani prešli na stranu ustaša.

U tim okolnostima, sasvim je normalno da crna mamba Tonino Picula, za kojeg neki kažu da je "specijalni" izvestilac Evropskog parlamenta za Srbiju i defakto šef delegacije Evropskog parlamenta, po svemu sudeći traži da njegova misija ne bude primorana da se suoči sa izložbom o užasu koji su Štirovi organizovali. "Po svemu sudeći", jer je on, naknadno, demantovao da su slali dopis Skupštini u kojem zahtevaju da im se do sala za sastanke u Narodnom domu obezbedi koridor koji bi zaobišao prizore srpskog stradanja, i bacio pogled na te slike.

Rekao bih, međutim, da se van svake razumne sumnje može reći da je bilo ovog pokušaja bekstva od Jasenovca. To tvrdi predsednica Skupštine Ana Brnabić, koja navodi da je dobila zvaničan dopis sa ovakvim zahtevom. Tvrdnju podupire opozicioni poslanik Branko Pavlović, ali i jedan od članova delegacije Evropskog parlamenta, poslanik Alternative za Nemačku Petr Bistron, koji je rekao da jeste "bila mala rasprava da li se to želi ili ne želi", dodajući da su onda spontano odlučili da je pogledaju jer je, kako je naveo, "odmah iza vrata".

Da je ovo bila namera, ukazuje i izjava poslanika "Zelenih" iz Slovenije Vladimira Prebiliča, koji izložbu o Jasenovcu u Skupštini koju treba da obiđu njihova visočanstva shvata kao "nepotrebnu provokaciju" i kao "politički signal koji nije pozitivan". Bizarno je u svemu ovome i da čovek čiju partiju optužuju za "neonacizam" ima normalniji stav prema Jasenovcu i srpskom stradanju nego oni koji se predstavljaju kao vrhunske demokrate, liberali i borci za ljudska prava, pravdu i istinu, ali to je današnji svet. To govori i koliko je on "nacista" i koliko oni to nisu.

Da pojedini evropski poslanici ovu izložbu zaista shvataju kao provokaciju koju treba izbeći, pokazuje i način na koji su je na kraju obišli, što bi trebalo da posluži kao dokaz da "velikosrpska" "agresorska" i "zločinačka" vlast, čije su "ruke krvave", laže - usiljeno i ovlaš uz odbijanje da se odgovori (inače preko mere nametljivom novinaru) da li je u Jasenovcu bio genocid. Još bizarnije od svega ovoga je činjenica da se penzionisani general, a sada opozicioni poslanik u Skupštini Srbije Zdravko Ponoš, rođen u Kninu, kao pas koski obraduje jednoj crnoj mambi, koja mu, prolazeći pored njega, posveti tek toliko pažnje da u njega ne ugazi i uprlja cipelu. Da on misli da su srpskoj vlasti ruke krvavije nego uvaženoj crnoj mambi, koja bi ga mecima ispraćala iz Knina, samo da je branio svoju dedovinu.

Najbizarnije od svega ovoga, čak i od generalskog ulizivanja, jeste ipak zgražavanje nad ovom izložbom opozicionih veličina poput naše verzije Don Kihota koji vodi rat protiv trotoara Rodoljuba Šabića (kojem je Tonino Picula "više nego jasan"). Šabiću je, čini mi se, neprikladno i što mi u Srbiji stradanje u Drugom svetskom ratu obeležavamo dvaput, kao i Novu godinu: "U Srbiji obeležavamo dva dana sećanja na žrtve Holokausta, jedan međunarodni i jedan državni. Vezani su za datume oslobođenja Aušvica i Jasenovca.

Prvi će biti 27. januara a drugi, na koji se izložba odnosi, tek 24. aprila." Iskreno, ne razumem. Da li treba da ne obeležavamo oslobođenje Aušvica, ili ne treba da obeležavamo proboj iz Jasenovca koji se, inače, obeležava 22. aprila? Da li je neprikladno da u okviru obeležavanja međunarodnog dana podsetimo i na Jasenovac? Nije, nažalost, bizarno da mom poznaniku koji komentariše celu ovu aferu sa izložbom jedan od poklonika kulta crne mambe napiše "šteta pa ti nisi na tim slikama, ili bar tvoji preci, koliko bi nam planeta sad bila čišća". To je sasvim očekivano i u skladu s datim svetonazorom. 

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

TO JE NEMAČKA SRAMOTA Šreder: Mi smo krivi što je Rusija okupirana u dva svetska rata