GODINE 1880. Srbi su činili 17,63 odsto (441.912 ljudi) od ukupnog broja stanovnika Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. Uoči rata, 1991. godine, u ove tri istorijske pokrajine, koje je tada obuhvatala SR Hrvatska, bilo ih je 12,2 procenta (581.663). Prema popisu iz 2011. godine, udeo Srba u stanovništvu Hrvatske iznosio je 4,36 odsto (186.633). Šta se to, u epohi obeleženoj naglim porastom stanovništva u celom svetu, dogodilo sa Srbima u Hrvatskoj?
Осим што је увек на правој страни, проф. Ковића краси објективност и прецизна анализа расположивих чињеница, из које следи његова праведност. На велику радост његових будућих студената, изабран је у звање редовног професора, чиме је Универзитет у Београду добио аутентичног, а врхунског стручњака у својој области, неког ко мисли својом главом, а не за рачун белосветских превараната. Можда чак и нисмо свесни колики је значај његовог избора у то звање, можда смо присуствовали (и помало учествовали) у прекретници Српске историје на УБГ. У ствари, надам се да смо сведоци стварања Ковићеве школе праведне Српске историје.
Na mestu je sve sto se pita pa i to Zasto su podržali Tita umesto Draže? Na mestu je i da se istakne takva podrška Titu kao pozitivan doprinos angloameričke politike u borbi protiv fašizma. Ili za stvaranje osecaja za pravdu današnjih tumača istorije nije dovoljno sto su u početku rata Englezi i Amerikanci podržavali Drazu i slali mu logističku pomoc, uniforme i oružje dok nisu shvatili da kupuje vreme i čeka kome ce da se kralj i vlada u izbjeglištvu prikloni? Dok je čekao ko ce da u ratu pobedi, zar nije saradjivati s kvislinškim režimom u Srbiji, koji je saradjivati s Nemcima, otvarao logore, istrebljivao rodoljube, komuniste i antifašiste, Jevreje i Rome? Zar je trebalo da podrže one koji tolerisu bratoubilastvo, i doprinos udarnih cetnickih trojki tome i saradnika okupatora? Nije li Tito u vreme Uzicke republike pozivao Drazu da se zajedno bore a oni su se bavili osudom komunista i klasnim interesima srpske burzoazije kao da je bilo vreme rasprava u parlamentu? Pa da i sve to bilo po zakonu, ono sto je pravno moguće ne znaci da je i etički.
Razumeti zlo u nama je najteže. Kada bismo posle svih pretrpljenih patnji nas i nasih prethodnika, naučili barem da budemo obazrivi, odmereni, skromni, empatični i pažljivi u ophođenju jedni prema drugima, i kada bi bili složni i asertivni u svojoj najbližoj okolini, borili se za sebe i svoje uz brigu o tradiciji i porodici, postupajući tako da mislimo na posledice a ne da se osvetimo jedan drugome kada ne mozemo onima koji su nas pogresili, moguće je da bi opstali. Makar tako da ne naudimo i sebi i svojoj duši.
POSLE saobraćajne nesreće u podzemnom tunelu između Vukovog spomenika i Pančevačkog mosta, sudara putničkog i teretnog voza, četvoro povređenih upućeno je u Urgentni centar.
PATRIJARH moskovski i cele Rusije Kiril osudio je nedavnu zabranu ulaska na Kosovo i Metohiju srpskom patrijarhu Porfiriju i grupi arhijereja Srpske pravoslavne crkve.
KUĆA Simića u Kruševcu, smeštena u samom centru grada, jedno je od najstarijih očuvanih zdanja i svedoči o orijentalnom stilu kakvim je građena nekadašnja čaršija. Donedavno se ovde nalazila etnografska zbirka Narodnog muzeja, ali pošto je kuća vraćena u postupku restitucije, zatvoren je i depadans Muzeja.
U ĆOSIĆEVIM dnevničkim beleškama i knjigama portreta posebno mesto posvećeno je likovima i delu grupe mladih intelektualaca koja se u prvim posleratnim godinama počela okupljati u jednoj velikoj sobi u Siminoj 9a u Beogradu, preko puta zloglasne "Glavnjače" (nekadašnje sedište policije i zatvora).
Aleksandar
07.08.2022. 08:24
Осим што је увек на правој страни, проф. Ковића краси објективност и прецизна анализа расположивих чињеница, из које следи његова праведност. На велику радост његових будућих студената, изабран је у звање редовног професора, чиме је Универзитет у Београду добио аутентичног, а врхунског стручњака у својој области, неког ко мисли својом главом, а не за рачун белосветских превараната. Можда чак и нисмо свесни колики је значај његовог избора у то звање, можда смо присуствовали (и помало учествовали) у прекретници Српске историје на УБГ. У ствари, надам се да смо сведоци стварања Ковићеве школе праведне Српске историје.
zapadna politika
07.08.2022. 09:21
Istina.
Javor
07.08.2022. 09:28
Na mestu je sve sto se pita pa i to Zasto su podržali Tita umesto Draže? Na mestu je i da se istakne takva podrška Titu kao pozitivan doprinos angloameričke politike u borbi protiv fašizma. Ili za stvaranje osecaja za pravdu današnjih tumača istorije nije dovoljno sto su u početku rata Englezi i Amerikanci podržavali Drazu i slali mu logističku pomoc, uniforme i oružje dok nisu shvatili da kupuje vreme i čeka kome ce da se kralj i vlada u izbjeglištvu prikloni? Dok je čekao ko ce da u ratu pobedi, zar nije saradjivati s kvislinškim režimom u Srbiji, koji je saradjivati s Nemcima, otvarao logore, istrebljivao rodoljube, komuniste i antifašiste, Jevreje i Rome? Zar je trebalo da podrže one koji tolerisu bratoubilastvo, i doprinos udarnih cetnickih trojki tome i saradnika okupatora? Nije li Tito u vreme Uzicke republike pozivao Drazu da se zajedno bore a oni su se bavili osudom komunista i klasnim interesima srpske burzoazije kao da je bilo vreme rasprava u parlamentu? Pa da i sve to bilo po zakonu, ono sto je pravno moguće ne znaci da je i etički.
Srpski Vuk
07.08.2022. 09:49
Vehunski članak, profesore! Skidam kapu i hvala!
Sara
07.08.2022. 10:08
Odusevio me professor, ovakvi tekstovi treba sto vise, pistil knjige I lansirati ih po svetu
Inka
07.08.2022. 12:13
Razumeti zlo u nama je najteže. Kada bismo posle svih pretrpljenih patnji nas i nasih prethodnika, naučili barem da budemo obazrivi, odmereni, skromni, empatični i pažljivi u ophođenju jedni prema drugima, i kada bi bili složni i asertivni u svojoj najbližoj okolini, borili se za sebe i svoje uz brigu o tradiciji i porodici, postupajući tako da mislimo na posledice a ne da se osvetimo jedan drugome kada ne mozemo onima koji su nas pogresili, moguće je da bi opstali. Makar tako da ne naudimo i sebi i svojoj duši.