NOVO ISTRAŽIVANJE: Građani se više informišu preko porodice i prijatelja nego preko medija
VIŠE od 70 odsto građana Srbije je tokom pandemije dalo primat ličnim kontaktima kao kanalima informisanja, pre svega porodici i prijateljima. Na drugom mestu su društvene mreže, a tek na trećem televizija, rezultati su CeSID-ovog istraživanja u okviru programa "Nova pismenost” koji sprovodi organizacija Propulsion u partnerstvu sa Američkom agencijom za međunarodni razvoj (USAID).
Foto: D. Balšić
U danima kada se obeležava globalna Nedelja medijske i informacione pismenosti pod pokroviteljstvom Uneska, podaci istraživanja ukazuju da se u proteklih godinu dana beleži blagi pad indeksa medijske pismenosti sa 3,91 na 3,88 (na skali do 6), što govori u prilog jačanju ličnih odnosa nauštrb poverenja u medijske sadržaje usled preplavljenosti različitim, zbunjujućim i kontradiktornim informacijama o korona virusu i situaciji u zemlji.
S druge strane, indeks digitalne pismenosti raste, pa je tako sa 10,5 skočio na malo više od 11 (na skali do 15). To je i objašnjenje činjenice da su društvene mreže na drugom mestu na listi kanala informisanja ispitanika (67 odsto). Građani su bili prinuđeni da savladaju korišćenje različitih aplikacija i digitalnih alata tokom pandemije.
Kada je reč o temama koje građane najviše zanimaju, u samom vrhu su sport i politika, dok je i dalje aktuelna pandemija na petom mestu. Čak 59 odsto ispitanika navodi da želi da se informiše sve dok im to ne ometa svakodnevne obaveze, a populacija mlađa od 25 godina navodi da ih ne interesuju aktuelna dešavanja u zemlji i svetu.
Prvi potpredsednik Vlade Srbije i ministar prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Branko Ružić izjavio je da je proces medijskog opismenjavanja kompleksan, a da je za tumačenje sadržaja u medijskom prostoru potrebna razvijena čitalačka pismenost i sposobnost kritičkog mišljenja.
- Deca i mladi su veoma osetljiv auditorijum, a da bi postali kompetentni korisnici medija, osim ovladavanja tehnologijom, potrebno je da nauče da izgrade kritički stav. U tome je potrebna podrška, iskustvo i mudrost odraslih, kako roditelja tako i nastavnika. Kroz obrazovni sistem učenici u Srbiji imaju mogućnost da ovladaju osnovama medijske i digitalne pismenosti. Kroz planove i programe nastave građanskog vaspitanja i maternjeg jezika u osnovnim školama obrađuju se teme koje jačaju kapacitete učenika u sferi medijske pismenosti. Osim toga, kroz izborni predmet Jezik, mediji i kultura u gimnazijama se dodatno potencira obrazovanje u ovoj oblasti. Informatičku pismenost učenici, takođe, stiču u osnovnoj školi i to kroz predmete Digitalni svet u prvom i drugom razredu, a od petog do osmog razreda u okviru predmeta Informatika i računarstvo. Škola ima jasno definisanu obrazovnu ulogu i vaspitnu funkciju. Potrebno je da roditelji i škola, sinergijski rade na stalnom upoznavanju sa aktuelnim promenama u sferi digitalne tehnologije - rekao je ministar Ružić.
- Medijsko i digitalno okruženje je kompleksno i ne postoji lako i brzo rešenje da ga odmah bolje razumemo i savladamo. Svima nama, bilo da smo roditelji, nastavnici, deca, državni službenici, influenseri ili novinari, treba u tome podrška, jer smo u stalnom procesu učenja. Ključ je u tome da razgovaramo i podstičemo kvalitetnu razmenu znanja među generacijama – između onih mlađih koji su digitalno spretni, ali im nedostaje životnog iskustva da prepoznaju valjane informacije i onih starijih koji lakše prepoznaju istinu, ali nemaju dovoljno razvijene digitalne veštine - navodi Darko Soković, direktor programa Nova pismenost.
Podaci pomenutog istraživanja reflektuju medijske navike i ponašanje građana, ali i njihov odnos prema medijskoj i digitalnoj pismenosti u proteklih godinu dana. Nalazi otkrivaju i uspešno prilagođavanje građana Srbije digitalizaciji i novim uslovima života izazvanim pandemijom. Istraživanje je sprovedeno na reprezentativnom uzorku od 1.188 građana Srbije, uzrasta od 12 do 60 godina, naglašava Slađana Komatina, istraživačica CeSID-a.
Program "Nova pismenost” radi s građanima, medijima, kompanijama, obrazovnim sistemom, influenserima i državnom upravom kako bi se najbolje prakse medijske, informacione i digitalne pismenosti našle među temeljima savremenog i konkurentnog srpskog društva.
BRISEL I NATO SE OVOME NISU NADALI Ruska odluka drma Evropu: Brigada marinaca posataje divizija na vratima EU (VIDEO)
VOJNO-politička situacija između Rusije i evropskih država ulazi u fazu opasne eskalacije. Moskva je iznenada donela odluku da postojeću 336. gardijsku brigadu mornaričke pešadije, stacioniranu u Kalinjingradskoj oblasti, reorganizuje i podigne na nivo divizije.
30. 12. 2025. u 20:45
RUSI ĆE NAPASTI EU MNOGO RANIJE: Veliko upozorenje iz Ukrajine, poznata godina i glavna meta
RUSIJA je pomerila svoje planove za direktnu agresiju sa 2030. na 2027. godinu, a Evropa je sve glasnija o riziku od direktnog sukoba, u kojem bi se baltičke države mogle naći pod okupacijom.
20. 12. 2025. u 09:41
KAKO JE ČKALjA DOBIO STAN: Živeo sa porodicom u garsonjeri, a onda je usledila iznenadna poseta u novogodišnjoj noći
LEGENDARNI glumac i jedan od omiljenih komičara bivše Juge, Miodrag Petrović Čkalja zabavljao je generacije gledalaca. "Paja i Jare", "Kamiondžije", "Servisna stanica", "Ljubav na seoski način", Vruć vetar", "Put oko sveta" su samo neka od ostvarenja u kojima je igrao i izazivao kod ljudi jednu od lepših emocija - smeh.
01. 01. 2026. u 12:31
Komentari (0)