Škole bez đaka, gradilišta bez naših majstora: Upisni rok u srednje škole pokazao da deca i dalje neće u zanatlije

DOK se Beograd pretvara u najveće gradilište u Evropi, na njemu je sve manje radnika iz Srbije.

Школе без ђака, градилишта без наших мајстора: Уписни рок у средње школе показао да деца и даље неће у занатлије

D.N.

Zidove podižu stranci, instalacije postavljaju ljudi koji su zanat učili usput, a sve više poslova obavljaju priučeni majstori. U isto vreme, škole koje decenijama obučavaju buduće zidare, molere, bravare, vodoinstalere, pekare, mesare nemaju đaka što je ozbiljan društveni i privredni alarm na koji država godinama ne nalazi odgovor.

Podaci sa ovogodišnjeg upisa dovoljno govore. Poljoprivredno-hemijska škola u Obrenovcu nije upisala nijednog učenika na obrazovni profil mesar. U srednoj školi u Krnjači upisana su svega četiri učenika, dok je u Hemijsko-prehrambenoj školi taj smer odabralo 13 đaka. U Građevinskoj školi na Zvezdari za molera će se školovati samo 11 učenika, uz čak 17 slobodnih mesta. Na smeru električar upisano je 15 učenika, dok je ostalo još 13 nepopunjenih mesta.

Direktor Foruma srednjih stručnih škola Milorad Antić smatra da je krajnje vreme za sistemsko rešenje.

- Neophodno je doneti "belu knjigu" i akcioni plan, koji bi zajedno izradili Ministarstvo prosvete i Privredna komora o tome šta imamo, šta je potrebno u narednom periodu - kaže Milorad Antić, predsednik Foruma srednjih stručnih škola Beograda. - Potrebni su novi nastavni planovi i programi koji će odgovarati stvarnim potrebama tržišta rada. Poražavjuće je da su naši građevinari nekada bili poznati širom sveta, posebno majstori iz Crne Trave, a sada su klupe u ovim školama prazne.

Neophodne državne mere

Antić pozitivnim ocenjuje mere države kojima se podstiču učenici da upisuju dualne obrazovne profile, ali smatra da one nisu dovoljne. Neophodno je, kaže, značajno povećati fond praktične nastave i ispuniti ranije najavljeno obećanje da učenici tokom prakse primaju naknadu u visini od 70 odsto minimalne zarade. Kao primer navodi Nemačku i Austriju, gde učenici stručnih škola imaju i do 700 časova praktične nastave.

Međutim, on upozorava da takve promene ne smeju biti donete preko noći.

- To ne sme biti ad hok, kao što je bio slučaj sa IT odeljenjima u gimnazijama, što se pokazalo kao loš potez - ističe Antić. - Deo odgovornosti za malo upisanih učenika snose i direktori stručnih škola, čija bi uloga morala da bude redefinisana. Oni su ti koji treba da privuku đake, pa makar išli od jedne do druge osnovne škole. Uputili smo dopis ministarstvu da direktori trebe da budu upravnici i da se isključivo bave organizacijom i upravljanjem radom škole, bez mešanja u nastavna, stručna i pedagoška pitanja.

Prema njegovom mišljenju, srednje stručno obrazovanje mora ponovo da dobije svoju suštinsku ulogu.

- Srednja škola treba da osposobi učenika da može da se snađe u konkretnoj situaciji i radi posao za koji se školovao, a ne da nam godinama iz škola izlaze generacije dece koja su nesposobna da brinu i o sebi - naglašava Antić. - Stručno obrazovanje ne zatvara vrata daljem školovanju, već naprotiv, omogućava mladima da prvo steknu zanimanje, a potom, ukoliko žele, nastave obrazovanje na visokim školama i fakultetima.

Antić ukazuje i na još jedan zabrinjavajući podatak - broj učenika u srednjim stručnim školama drastično je opao. Dok ih je 1985. godine bilo oko 245.000, ove školske godine ima ih svega oko 65.000. Zbog toga smatra da je neophodno preispitati postojeće upisne kvote i prilagoditi ih demografskim promenama i potrebama privrede.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi

Komentari (0)

HITNO PREKINULA NASTUP U HRVATSKOJ: Poznato stanje Dragane Mirković