KNJIGOM SE HRANI LJUDSKI DUH: Akademiku Goranu Petroviću juče uručena nagrada "Beogradski pobednik" za delo "Papir sa vodenim znakom"

D. BOGUTOVIĆ

27. 01. 2023. u 11:10

NA svečanosti u Biblioteci grada Beograda juče je Goranu Petroviću (1961) uručena nagrada za najbolji roman u prošloj godini "Beogradski pobednik" za knjigu "Papir sa vodenim znakom" u izdanju "Lagune". Ovaj roman je prethodno dobio nagradu Vukove zadužbine.

КЊИГОМ СЕ ХРАНИ ЉУДСКИ ДУХ: Академику Горану Петровићу јуче уручена награда Београдски победник за дело Папир са воденим знаком

Foto: Z. Jovanović

Ističući da se među romanima objavljenim prošle godine "Papir" izdvojio brojnim poetičkim, pripovedačkim i stilskim kvalitetima, dr Predrag Petrović, predsednik žirija je rekao:

 - Radnja romana odvija se u 15. veku u živopisnoj italijanskoj luci Amalfiju. To je doba renesanse, kada se postepeno rastaču okviri srednjovekovne kulture i uspostavljaju nove vrednosti i postignuća, vizije sveta i spoznaje čoveka koje će u velikoj meri obeležiti ono što nazivamo novim vekom. Jedna od epohalnih promena koja se odigrala u to doba jeste zamena pergamenta papirom koji i danas, pored sveopšte digitalizacije, predstavlja obeležje naše civilizacije i njene duhovnosti. Upravo bi se papir mogao odrediti kao glavni junak Petrovićevog romana, po čemu je on, svakako, jedinstven, i to ne samo u okvirima srpske književnosti. Fikcionalni svetovi ovog romana bukvalno se rađaju nad papirom koji jedan pisac, u prvom poglavlju, pokušava da ispuni znacima koji prizivaju konture vidljivih i imaginarnih svetova. Ovaj pisac veruje, kako nas o tome obaveštava pripovedač romana, "da hleb i rukopis u osnovi istom služe, prvom se toli trbuh, a drugom siti ljudski duh. Jedno bez drugog ne biva, ne opstaje".

DEVET CIKLUSA

NAGRAĐENA knjiga može se čitati samostalno, ali i kao deo zamišljenog ciklusa, romana - delte, koji u našoj savremenoj književnosti otvara nove poetičke i žanrovske mogućnosti obnavljanja velike, epohalne romaneskne celine. Ta buduća celina, kako je to sugerisano u njenom prvom toku, "Papiru sa vodenim znakom", svakako će počivati na onoj iskonski ljudskoj potrebi za pričom i pripovedanjem, zavodljivoj i tragičnoj u isti mah, koja nam je danas neophodna kao i u vreme Bokača i Servantesa, Andrića i Crnjanskog - rekao je predsednik žirija.

Magistralni tok knjige posvećen je esnafu iz Amalfija, proizvođačima najfinijeg papira toga doba, koji će se naći na putu ispunjenja ljubavne žudnje napuljske kraljice Đovane Druge, objasnio je predsednik žirija. Oko ove renesansne "zgode" pletu se mnogobrojne priče, sudbine i figure koje svojom simbolikom prevazilaze okvir jedne epohe i vode dalekosežni dijalog sa našim vremenom. U "Papiru" su pažljivo izvedene pripovedačke i stilske metamorfoze karakteristične za renesansu - od elemenata viteških romana i njegovih donkihotovskih parodija, preko bokačovske erotike i lascivnosti do karnevalske i groteskne slike sveta.

Foto: Z. Jovanović

 - Iako je roman smešten u doba renesanse, on se svakako može čitati i kao alegorija koja neprestano vodi dijalog sa savremenim dobom. Taj odnos je posebno intenzivan ako ga pratimo na smislenom planu ove knjige koji je posvećen umetnosti i sudbini stvaralaca. Esnaf iz Amalfija pomno bira kome će prodati najfiniji papir otvarajući tako političko, poetičko i etičko pitanje šta i kako se piše na papiru, šta sve hartija mora i može da istrpi. A opet, taj najfiniji papir pravi se od nečeg nimalo uzvišenog - od krpa, rita i ostatka odeće. On je i simbolično i bukvalno spravljen od ostataka nečijeg života, od pojedinačnih i kolektivnih tragedija - rekao je Predrag Petrović.

VEĆINOM GLASOVA

NAGRADA je doneta odlukom većine glasova članova žirija: Nataša Anđelković, Predrag Petrović i Petar Pijanović glasali su za roman Gorana Petrovića, a Vesna Trijić i Slađana Ilić su prednost dali romanu "Vidiš li da ne vidim" Emira Kusturice. Da podsetimo, u najužem izboru od šest knjiga bio je roman "Kad đavoli polete" Vladimira Kecmanovića, koji je, međutim, svoju knjigu povukao iz kandidature zbog nezadovoljstva i ovogodišnjim i prošlogodišnjim radom žirija.

Umesto besede Goran Petrović je pročitao priču "Pećina" u kojoj kazuje o svom odlasku u Kučevo i u tamošnju pećinu Ravništarka:

"... Na tom putu kroz Ravništarku oko mene su se neprestano rojile misli o pripovedanju... Jer šta bi ta pećina bila bez priče o njoj? Ne samo o tome kako je pred nju dolazio Jovan Cvijić, geograf je dovde stigao na konju, ali u pećinu nije ulazio jer je bila pod vodom... Zatim kako su njenu lepotu zapravo prvi videli seoski dečaci Milivoje i Dragiša, odvaživši se da zarone... Kako su je potom istražili stručnjaci."
"Pećinu" autor ovako završava:

- Tako je i sa pričom o književnosti. Kajaćeš se ušao - ne ušao, uzeo - ne uzeo, pripovedao - ne pripovedao.

Odlomke iz nagrađenog romana čitao je glumac Jovan Jovanović. Nagradu, koja se sastoji od statuete (rad akademskog vajara Zorana Kuzmanovića), diplome i novčanog iznosa od 10.000 evra u dinarskoj protivvrednosti uručila je Jasmina Ninkov, direktorka Biblioteke grada Beograda, kulturne institucije koja je prošle godine osnovala ovo priznanje. Ona je najavila skorašnju dodelu još jedne nagrade, "Dušan Radović" za najbolju knjigu za decu.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

UKRAJINA POVLAČI RADIKALNI POTEZ: Ovo mnogi nisu očekivali, čak su i Rusi zbunjeni pred Olimpijske igre Pariz 2024