MALINARSKI LANAC U PROBLEMIMA: Za novi rod 300 dinara

N. J.

05. 04. 2023. u 12:46

PRVE količine maline iz srpskih zasada biće ubrane za dva meseca, u situaciji kada u zalihama ima još neprodatih prošlogodišnjih zaliha. Poljoprivrednici tvrde da je uvoz i reeksport ovog voća Poljske i Ukrajine ugrozio naš najbolji poljoprivredni „brend“, tražeći minimalnu akontnu otkupnu cenu od 300 dinara za novi rod.

МАЛИНАРСКИ ЛАНАЦ У ПРОБЛЕМИМА: За нови род 300 динара

N. Janković

Prema rečima proizvođača okupljenih u Asocijaciji proizvođača jagodičastog voća, reeksport u režiji velikih hladnjačara – izvoznika, doveo je do nezavidne situacije u kojoj su se našli poljoprivrednici i mali hladnjačari. Ukratko, profit je bio preči od zaštite domaće proizvodnje, a mnogi u novu sezonu ulaze sa dugovima prema proizvođačima jer preuzeti rod još nisu isplatili.

- Mi znamo da prošlogodišnji rod u Srbiji nije „prebacio“ 60.000 tona. Do aprila ove godine, iz naše zemlje izvezeno je 50.000 tona. Veliki hladnjačari ipak tvrde da u zalihama imaju još 40.000 tona, pa je jasno da sa ovom računicom nešto nije u redu. Naši izvoznici su se bavili reeksportom, iz Poljske i Ukrajune uvezli su velike količine maline, po ulaznoj ceni od 250 do 300 dinara za kilogram, a toliko plaćaju i našim malim hladnjačarima koji sada beleže velike gubitke – kaže Dobrivoje Radović, predsednik Asocijacije proizvođača jagodičastog voća.

U Asocijaciji prognoziraju da će ovogodišnji otkup početi akontnom cenom od 300 dinara za kilogram roda, a krajnja cena može izaći na 400 do 450 dinara. Podsetimo, prošle godine malina je otkupljivana za 550 do 600 dinara.

- Treba očekivati male prinose, grad u martu, mrazevi i sneg u aprilu naneli su već veliku štetu zasadima, a nepogoda će u „fabrikama pod vedrim nebom“ najverovatnije biti još. Neće puno vremena proći a pričaćemo o manjku roda i o lošem kvalitetu maline koja je uvožena i reeksportovana - dodaju u Asocijaciji.

Hladnjačarima koji su lane preuzeli malinu, a sada mogu da je prodaju jedino za isnos dvostruko niži od plaćenog, država je ponudila povoljne zajmove Fonda za razvoj sa kamatom od dva odsto, ali je za ovaj aranžman potrebna hipoteka. Kod poslovnih banaka, kamata je 8 do 10 odsto.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

ZBOG OVOGA JE ĐOKOVIĆ OTPUSTIO IVANIŠEVIĆA? Da li je ovo kap koja je prelila čašu... (VIDEO)