TRAJNI TRAGOVI ZAHVALNOSTI: Dr Aleksandra Kolaković o srpskim percepcijama Rusije i Francuske u Velikom ratu

Novosti online

26. 11. 2022. u 15:40

NOVA tribina dr Aleksandre Kolaković ima za cilj da predstavi srpske percepcije Rusije i Francuske u godinama Prvog svetskog rata i odgovori na pitanje kako su se one formirale i oblikovale, sve vreme u fokusu imajući problem jugoslovenstva.

ТРАЈНИ ТРАГОВИ ЗАХВАЛНОСТИ: Др Александра Колаковић о српским перцепцијама Русије и Француске у Великом рату

kcns

Kako je ranije već bilo reči o ruskim i francuskim slikama Srbije s kraja XIX i početka HH veka, ovo predavanje prirodno se nadovezuje i tematizuje pomenute predstave u ključu „polaznih tačaka za diplomatske akcije i u toku Velikog rataˮ. Kao relevantne izvore za istraživanje ove teme dr Kolaković navodi časopise Delo i Srpski književni glasnik, nastale po ugledu na francuski obrazac časopisa i koncentrisane, pored kulturnih i književnih, i na neke političke fenomene.

Srpska percepcija Rusije temelji se na viševekovnoj vezanosti za nju kao za veliku pravoslavnu zaštitinicu, ali i na održavanju srpske usmerenosti na ruski politički činilac, što je u ovom periodu naglašeno u radu Nikole Pašića i radikala.

Tako se Rusija ukazuje kao važan duhovni i politički predložak Srbiji. Veze sa Francuskom nadasve su kulturnog karaktera, usled delovanja srpskih intelektualaca okupljenih oko Bogdana Popovića i Jovana Skerlića. Sam Skerlić je, kako dr Kolaković citira, na jednom mestu rekao da se „srpski književni stil uspešno preobražava prema velikom francuskom uzoruˮ.

Pored istaknutih kontakata i veza ne smeju se zanemariti one koje su društveno-istorijski kodirane. Sarajevski atentat i austrougarski ultimatum opredeljuju i kralja Petra I i prestolonaslednika Aleksandra na okretanje Rusiji, u čiju zaštitu su polagane velike nade. Zato dr Kolaković analizira ratne godine hronološkim redom, tragajući za indikativnim srpskim percepcijama o savezničkim zemljama.

U događajima koji su prethodili formiranju Solunskog fronta, kao i nakon njega, kretalo se između velikih i ispunjenih očekivanja sa jedne, i izneverenih očekivanja sa druge strane, da bi sve, na kraju, rezultiralo preovlađujućom svesti o ukazanoj pomoći i Rusije i Francuske, te kultom zahvalnosti i trajnim tragovima društvenog pamćenja.

Pored ovog opšteg pogleda na srpsku percepciju Rusije i Francuske u godinama Velikog rata, dr Kolaković nudi i naročit osvrt na fenomen jugoslovenskog pitanja i na implementiranje propagande u naučni diskurs onog vremena kada je među intelektualcima uveliko prepoznat potencijal za realizaciju jugoslovenske ideje.

Predavanje dr Aleksandre Kolaković „Srpske percepcije Rusije i Francuske u vrtlogu Velikog rata" može se  pogledati na Jutjub kanalu KCNS.

 

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
POSLEDNJI LOVAC NA NACISTE PROTIV REZOLUCIJE O SREBRENICI: Nije bilo genocida, ovo bi umanjilo značaj tog termina

POSLEDNjI LOVAC NA NACISTE PROTIV REZOLUCIJE O SREBRENICI: Nije bilo genocida, ovo bi umanjilo značaj tog termina

Poslednjih godina često se susrećemo sa raznim pokušajima ljudi koji su pogođeni istorijskim tragedijama, ili koji imaju nameru da vode kampanju za tobože „humanitarne“ ciljeve, da tvrde da je njihovo pitanje ekvivalentno holokaustu, ili da je u stvari slučaj genocida, piše direktor Centra "Simon Vizental" dr Efraim Zurof za Jerusalem post.

17. 04. 2024. u 17:57

Komentari (0)

ARIJANA NE MOŽE DA DOĐE SEBI: Udovica Siniše Mihajlović teško podnosi novu tragediju