TRAJNI TRAGOVI ZAHVALNOSTI: Dr Aleksandra Kolaković o srpskim percepcijama Rusije i Francuske u Velikom ratu
NOVA tribina dr Aleksandre Kolaković ima za cilj da predstavi srpske percepcije Rusije i Francuske u godinama Prvog svetskog rata i odgovori na pitanje kako su se one formirale i oblikovale, sve vreme u fokusu imajući problem jugoslovenstva.
Kako je ranije već bilo reči o ruskim i francuskim slikama Srbije s kraja XIX i početka HH veka, ovo predavanje prirodno se nadovezuje i tematizuje pomenute predstave u ključu „polaznih tačaka za diplomatske akcije i u toku Velikog rataˮ. Kao relevantne izvore za istraživanje ove teme dr Kolaković navodi časopise Delo i Srpski književni glasnik, nastale po ugledu na francuski obrazac časopisa i koncentrisane, pored kulturnih i književnih, i na neke političke fenomene.
Srpska percepcija Rusije temelji se na viševekovnoj vezanosti za nju kao za veliku pravoslavnu zaštitinicu, ali i na održavanju srpske usmerenosti na ruski politički činilac, što je u ovom periodu naglašeno u radu Nikole Pašića i radikala.
Tako se Rusija ukazuje kao važan duhovni i politički predložak Srbiji. Veze sa Francuskom nadasve su kulturnog karaktera, usled delovanja srpskih intelektualaca okupljenih oko Bogdana Popovića i Jovana Skerlića. Sam Skerlić je, kako dr Kolaković citira, na jednom mestu rekao da se „srpski književni stil uspešno preobražava prema velikom francuskom uzoruˮ.
Pored istaknutih kontakata i veza ne smeju se zanemariti one koje su društveno-istorijski kodirane. Sarajevski atentat i austrougarski ultimatum opredeljuju i kralja Petra I i prestolonaslednika Aleksandra na okretanje Rusiji, u čiju zaštitu su polagane velike nade. Zato dr Kolaković analizira ratne godine hronološkim redom, tragajući za indikativnim srpskim percepcijama o savezničkim zemljama.
U događajima koji su prethodili formiranju Solunskog fronta, kao i nakon njega, kretalo se između velikih i ispunjenih očekivanja sa jedne, i izneverenih očekivanja sa druge strane, da bi sve, na kraju, rezultiralo preovlađujućom svesti o ukazanoj pomoći i Rusije i Francuske, te kultom zahvalnosti i trajnim tragovima društvenog pamćenja.
Pored ovog opšteg pogleda na srpsku percepciju Rusije i Francuske u godinama Velikog rata, dr Kolaković nudi i naročit osvrt na fenomen jugoslovenskog pitanja i na implementiranje propagande u naučni diskurs onog vremena kada je među intelektualcima uveliko prepoznat potencijal za realizaciju jugoslovenske ideje.
Predavanje dr Aleksandre Kolaković „Srpske percepcije Rusije i Francuske u vrtlogu Velikog rata" može se pogledati na Jutjub kanalu KCNS.
POSLEDNjI LOVAC NA NACISTE PROTIV REZOLUCIJE O SREBRENICI: Nije bilo genocida, ovo bi umanjilo značaj tog termina
Poslednjih godina često se susrećemo sa raznim pokušajima ljudi koji su pogođeni istorijskim tragedijama, ili koji imaju nameru da vode kampanju za tobože „humanitarne“ ciljeve, da tvrde da je njihovo pitanje ekvivalentno holokaustu, ili da je u stvari slučaj genocida, piše direktor Centra "Simon Vizental" dr Efraim Zurof za Jerusalem post.
17. 04. 2024. u 17:57
I ZVANIČNO: NIŠTA OD EU DOK KOSOVO NE PRIZNAMO Brisel sledeće nedelje ubacuje aneks iz Ohridskog sporazuma u Poglavlje 35
VIŠEGODIŠNjA dilema "Kosovo ili Evropska unija" koja je lebdela nad Srbijom, dobiće svoj praktični izraz sledeće nedelje sažet u bestijalnoj i zvaničnoj uceni Brisela - nema ništa od članstva u EU dok ne priznamo lažnu državu i pomirimo se sa njenim članstvom u UN.
17. 04. 2024. u 12:00
ZAŠTO SU BRUTALNO UBIJENI? Igora odgajali psi na ulici - zaboravio maternji, kad su im ga "oduzeli" DOŠLI ISPRED SIROTIŠTA i danima čekali
TUŽNA priča dečaka koji je prošao pakao na zemlji zbog svojih roditelja i dede alkoholičara. Morao je da prosi i živi na hladnoj ulici, a danas je živ zahvaljujući Džesi, Gogi, Maši i Sevi.
16. 04. 2024. u 14:14
Komentari (0)